Održavanje nasada višanja

Obrada tla u nasadu. U našim područjima preporučuje se sustav stalne obrade tla. U prvoj, drugoj i trećoj godini prostor između voćaka se održava stalnom obradom tla bočnom traktorskom frezom dok se u narednim godinama upotrebljavaju herbicidi. Prostor između redova se zatravni i tratina održava se malčiranjem 3 do 5 puta godišnje.

Gnojidba predstavlja osnovnu agrotehničku mjeru čiji je cilj povećanje prinosa višanja. Ako su priprema tla i meliorativna gnojidba dobro obavljene tada će se daljnja gnojidba voćnjaka obavljati na osnovi nepovratno iznesenih hranjiva iz tla koja su utrošena u izgradnji vegetativnih organa i plodova. Gnojidba u jesen se obavlja mineralnim gnojivima koja imaju naglašenu komponentu P i K, a nešto manje N. Gnojidba u proljeće obavlja se dušičnim mineralnim gnojivima. Kako višnja traži velike količine dušika, čak i do 250 kg/ha, a ne može se gnojiti na zalihu, tada da će se prihrana dušikom obaviti u 2 do 3 obroka tijekom godine npr. 1/3 u jesen, 1/3 rano u proljeće i 1/3 nakon cvatnje. Dušik se dodaje u obliku KAN-a po 1 kg za svaku sadnicu. Gnojivo se dodaje u krug oko sadnice u polumjeru 30 cm od debla ili ulagačima mineralnog gnojiva u trake duž svakog reda.

Zaštita višnje od bolesti i štetnika treba se obaviti pravovremeno i valjano. U praksi to je nekih 4-7 tretiranja u vrijeme vegetacije. Broj tretiranja ovisi prvenstveno o agrometeorološkim činiteljima, a samim ime i o pojavi bolesti i štetnika u nasadu. Najznačajnije bolesti višnje su: kozičavost lista višnje (Blumeriella jaapii), šupljikavost lista višnje (Stigmina carpophilla), palež cvijeta i mladica višnje (Monillia laxa), trulež plodova (Monillia fructigena). Najznačajniji štetnici višanje su: trešnjina muha (Rhagoletis cerasi L), višnjin svrdlaš (Rhynchites auratus Scop.), maje značajni štetnici su: mali mrazovac (Operophtera brumata L.), smeđi listojed (Phyllobius oblongus L.), trešnjin cvjetni moljac (Argyrestia ephipella F.), lisne uši (Aphis cerasi).

Rezidba višnje važna je agrotehnička mjera kojom se formira uzgojni oblik, održava pravilna ravnoteža između vegetativnog rasta i rodnosti i obnavljaju ili pomlađuju već iscrpljeni dijelovi krošnje. Prema životnoj dobi višnje razlikuje se rezidba mladih (faza intenzivnog vegetativnog porasta) i rezidba rodnih voćaka (u fazi rodnosti). Rezidbom treba krošnji osigurati prozračnost i dobro osvjetljenje, omogućiti stvaranje dovoljno vegetativnog prirasta i rodnog drveta. Kod višnje je potrebna laganija, ali redovita rezidba. U razdoblju rodnosti višnje, rezidbom se uklanjaju suhe i zakržljale grane, grane koje se isprepleću i smetaju jedna drugoj, osobito u unutrašnjosti krošnje. Skraćuju se, zatim, rodno drvo (rez unatrag) i uklanja izrođeno, čime se regulira rast rodnih grana, potpomaže stvaranje cvjetnih pupova i omogućuje novi vegetativni prirast kao zamjena za izrođeno drvo. Rezidbu višnje treba obavljati pri kraju razdoblja zimskog mirovanja, kada je opasnost od niskih temperatura manja, no obavezno prije početka kretanja vegetacije. To je zato što niske temperature nepovoljno djeluju na presjeke grana nastalih rezidbom. Rezidba višnje se može obavljati i tijekom vegetacije. Ta je tzv. zelena ili ljetna rezidba dopuna je zimskoj rezidbi, a obavlja se u cilju potpomaganja u formiranju krošnje, bržeg rasta skeletnih grana i oslobađanju unutrašnjosti krošnje od suvišnih izboja ili vodopija. Zelena rezidba vrlo je korisna za brži vegetativni rast i rodnost stabla.

Eko Proizvodnja

budimo u kontaktu

Trg 2, HR-31223, Brođanci, Croatia
MB: 1879715, OIB: 59170148274
www.europlantaze.com

Nazovi Nas: +385 31 676 008

Europlantaže